Splitski HSLS održao je konferenciju za novinare na kojoj su njegovi čelnici iznijeli viđenje kako povećati prihode od turizma u Splitu
SPLIT, 6. prosinca- Postojeća lokacija gradske trajektne luke ne dozvoljava povećanje prometa bez drastičnog ugrožavanja uvjeta života samih Splićana i njihovih gostiju. U cijelom svijetu je tendencija izmještanja trajektnih luka iz gradskih luka zbog izbjegavanja prometnih zastoja. Zato HSLS predlaže izgradnju nove trajektne luke, koja bi se smjestila na obalnom prostoru između hotela „Zagreb“ na Duilovu i Stobreča nasipavanjem mora uz ograđivanje lukobranom adekvatne površine mora potrebne za manevru trajekata. Naime, obala na predviđenoj lokaciji „Nove trajektne luke“ sada je potpuno neiskorištena i devastirana, more je plitko te je idealno za stvaranje potrebnih površina na kopnu. Za realizaciju ovog projekta gradska vlast treba tražiti garancije Vlade RH. Vlada ih treba dati kao što ih je dala Zadru za trajektnu luku Gaženici.
U gradskoj luci bi se obavljao prihvat kruzera i brzih brodova za putnički promet prema Braču, Šolti, Hvaru, Visu i Korčuli. Na taj način osim otvaranja novih radnih mjesta, ubrzala bi se cirkulacija gradskih prometnih tokova i smanjilo zagađenje. Ujedno bi se oslobodio prostor u gradskoj luci za smještaj mega jahti, što bi povećalo turističke prihode, istaknuli su čelnici splitskog HSLS-a, predsjednica ogranka prof.dr. Ljiljana Vidučić, dr. Ljudevit Pranić i Tonći Blažević, na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak, 6. prosinca 2010., na kojoj su dali svoja rješenja za povećanje turističkih prihoda u Gradu Splitu.
Splitski su liberali istaknuli kako je za gospodarski, ali i za turistički razvoj grada Splita bitno preseljenje željezničkog i autobusnog kolodvora iz Gradske luke u Kopilicu (projekt na istočnom dijelu gradske luke). Tu je problem u činjenici što gradska vlast vrlo malo ili ništa ne radi na rješavanju glavnog preduvjeta za realizaciju toga projekta, a to pitanje vlasništva nad zemljištem sadašnjeg željezničkog kolodvora. Grad Split nije vlasnik tog zemljišta, a gradska vlast bez suradnje s Vladom RH taj problem nikada neće riješiti. Nažalost, ni prethodne gradske vlasti taj glavni problem ovog projekta nisu riješile, podsjetili su čelnici splitskog HSLS-a.
Imajući u vidu sadašnje brojeve turista i posjetitelja u Splitu (u 2009. godini bilo je 176.000 turista koji su boravili u gradu plus oko 131.000 posjetitelja na međunarodnim krstarenjima) te njihovu prosječnu duljinu boravka u gradu (prosječno boraveći 2,4), nužno je brojne neiskorištene znamenitosti razviti u turističke proizvode, te ih onda turistima ponuditi i naplatiti. S ciljem produljenja sezone i povećanja potrošnje gostiju, HSLS predlaže izradu turističkih propusnica za Split- Split PASS. Propusnica je zamišljena kao gotovi proizvodi čijom kupnjom turist može jednom posjetiti svaku, od čitavog niza povijesnih znamenitosti u ograničenom vremenskom roku. znamenitosti.
Nadalje, HSLS drži da bi stara gradska jezgra, izgradnjom gradskih garaža živjela cijelu godinu, a ne samo ljeti. Sadašnje prometne gužve u gradu (cijelu godinu, a naročito ljeti) uzrokovane su činjenicom da se u pravilu može naći parkirališno mjesto samo na gradskim parkiralištima koji su stacionirani na sjevernom prilazu grada. Stoga splitski liberali pitaju pogoduje li gradska vlast svjesno vlasnike trgovačkih centara ne osiguravanjem uvjeta za raspisivanje natječaja za gradnju garaža.
Osvrnuli su se i na problem Park šume Marijan, kazavši da od njega treba stvoriti turistički proizvod, gdje bi posjetitelji plaćali ulaz i korištenje park šume, dok bi građani Splita županije uz predočenje osobne iskaznice imali besplatan ulaz. Na Marijanu u cijelosti treba obnoviti negdašnju ogradu, zatvoriti sadašnji sramotni zatvor za životinje (koji jedino svjedoči o zvjerstvu splićana), te dovesti životinje svojstvene ovim krajevima (kao što su nekoć unutar park šume Marijan boravili jeleni). Nadalje, na Marijanu treba omogućiti pristup te znakovljem i 'pričom' potkrijepiti čitav niz znamenitosti, primjerice, židovsko groblje, botanički vrt, floru i faunu Marijana, 12 crkvica, brojne vidilice (što se s njih vidi), itd. Rampu postaviti odmah kod Vile Dalmacije, te time zabraniti pristup osobnim vozilima, a posebnim dozvolama omogućiti pristup invalidima, djelatnicima Instituta za oceanografiju i ribarstvo te ugostiteljskog objekta na Benama te vlasnicima kuća i poljoprivrednog zemljišta.
Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr
0 komentari:
Objavi komentar