Glavni motiv osnivanja Liberalki je stanje u našem društvu s kojim se ne želimo pomiriti te smo stoga odlučile uložiti svoje znanje, iskustvo i vrijeme i tako doprinijeti poboljšanju života u svojim sredinama i cijeloj zemlji.
Liberalke vjeruju da su promjene moguće, ali i da se neće dogoditi same od sebe i zato treba odbaciti malodušnost i jadikovke te iskoristiti najdjelotvornija ženska oružja: upornost, mudrost, znanje i smisao za praktičnost !
Organiziramo lokalne i nacionalne akcije koje će postupno pridonijeti poboljšanju kvalitete života.
Zagovaramo dobre, progresivne i liberalne ideje, trudimo se podizati svijest o važnim temama, javno istupati, održavati tribine i predavanja pa i prosvjede - bude li potrebno.
Vođene idejama podizanja svijesti, zgrožene nasiljem među maloljetnicima i sve većim brojem žrtava diskriminacije i kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda, zajedno s MHL-om (Mladim hrvatskim liberalima) , odlučile smo popraviti sadašnju situaciju i pokrenuli kampanju promicanja nenasilja i javne degradacije nasilja u koju je uključen čitav tim stručnjaka iz različitih područja, a koji će rezultirati portalom STOP NASILJU.
Na web portalu će biti objavljene sve informacije o institucijama kojima se žrtve nasilja mogu obratiti, udrugama koje se bave istom tematikom, zakonskim propisima, komparativna proučavanja zakona te prijedlozi stručnjaka s područja psihologije, sociologije i obrazovnog sustava.
Obzirom da se radi o tematici koju sa svih aspekata proučavamo, a koja je opsežna, ovom prilikom odlučile smo ukazati na veliki problem obiteljskog nasilja. Svoje prijedloge temeljito smo obradile proučavanjem zakonodavstava europskih zemalja te smo odlučile učiti od, u ovom slučaju, boljih. Naime, u nekim europskim zemljama kao što je, primjerice, Austrija , Njemačka, Španjolska, Švicarska nasilnici moraju otići iz kuće bez obzira na vlasništvo stana. Žrtva ima pravo na dobivanje pomoći za parnične troškove, ako ima niska ili srednja primanja te ako sudski postupak ima izgleda na uspjeh. Žrtva se treba obratiti interventnim centrima. U Švicarskoj to vrijedi i za nasilnika koji se uključuje u program, koji će ga naučiti promijeniti ponašanje (proaktivno savjetovanje).
Španjolska je čak išla korak dalje te je uvela obvezu nošenja elektronske narukvice nasilnicima kako bi zaštitila žrtve nasilja ma gdje se one nalazila te udaljila nasilnike na udaljenost od 500m, čak je uvela i specijalizirane sudove za nasilje nad ženama . Kako bi što bolje uočili nedostatke u našem sustavu čak smo i osobno kontaktirali zastupnike stranih parlamenata pa tako i npr. gđu Martine Billard , zastupnicu parlamenta u Francuskoj i podpredsjednicu Parti de gauche koja je međunarodnoj javnosti postala poznata zahvaljujući amandmanima vezanima uz stroge kazne za obiteljsko nasilje. Naglašavamo da je u Francuskoj zakon koji se odnosi na nasilje nad ženama, nasilje u parovima i nasilje koje utječe na djecu' usvojen tek 9.srpnja 2010.godine ,a neka od specifičnosti navedenog zakona su ovlasti suca da odredi tko može nastaviti živjeti u bračnoj kući te odredi visinu subvencije troškova vezanih uz stanovanje.
Otišle smo i korak dalje te uočile da u SAD-u postoji registar osuđenih nasilnika što predstavlja prevenciju počiniteljima nasilja.
Na kraju, moramo uočiti da je u Hrvatskoj vidljiv pomak u zadnjih 10 godina no iz primjera drugih zemalja vidljivo je da se moramo više potruditi i da se može i mora biti odgovorniji. Slijedom navedenog, napravile smo više prijedloga od kojih ćemo ovom prilikom istaknuti slijedeće probleme te prijedlog rješenja:
1.žrtva ostaje (ili se osjeća) sama i nema adekvatnu pomoć od strane institucija
(Prijedlog Liberalki: osnovati Interventne centre u svakoj županiji koju bi vodile educirane ženske nevladine organizacije, uz pružanje besplatnih pravnih usluga, uspostavljanje kontakta s institucijama, pomaganje u pronalaženju novog stana, pomoć na ročištima, psihološka pomoć)
2. zaštitna mjera udaljenja iz stana (odredba nije dovoljno jasna; vrijedi li ista u slučaju da je počinitelj i vlasnik stana?)
(Prijedlog Liberalki: precizirati vrijedi li odredba bez obzira na osobu vlasnika nekretnine, kao i davanje ovlasti policiji uzimanja ključeva stana)
3. nedovoljna suradnja policije, Centara za socijalnu skrb i nevladinih organizacija
Primjerice, isto djelo je propisano Zakonom o zaštiti nasilja u obitelji i Kaznenim zakonom kojim je kazna za isto djelo znatno više određena. No, obzirom da policija većinu takvih slučajeva prijavi Prekršajnom sudu, Kazneni sud ne može djelovati ili u slučaju djelovanja dolazi do kršenja ljudskih prava počinitelja nasilja; odnosno suđenja dva puta za isto djelo (što je sve do donošenja presude Europskog suda od 23.07.2009.g. u predmetu Maresti protiv Hrvatske bila praksa. (prijedlog Liberalki: unaprijediti sustav prisilnog provođenja određenih zaštitnih mjera kao i bolje kontrole te umrežavanje, simultano praćenje slučajeva od strane različitih institucija putem zajedničke web aplikacije; )
Pozivamo sve građane da se uključe u javnu raspravu oko izmjena zakonodavstva kako bismo na taj način stvorili tolerantno društvo, društvo kakvo bismo željeli. Svoje prijedloge možete slati na mail: stop-nasilju@hsls.hr
Nadamo se da će odaziv građana na ovu akciju biti pozitivan te da ćemo postići naš cilj koji je u skladu i s temeljnim načelima HSLS-a tolerancije i ustrajno ponavljamo: STOP NASILJU!
Nada Grubušić-Čabo, dipl.ing.
predsjednica Ženske inicijative HSLS-a Liberalke u Splitsko dalmatinskoj županiji i županijska vijećnica HSLS-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Kristina Nuić-Prka, dipl.iur.
potpredsjednica Liberalki u Splitsko dalmatinskoj županiji i potpredsjednica MHL-a Hrvatske
Marina Travnikar, prof.
potpredsjednica Liberalki u Splitsko dalmatinskoj županiji
0 komentari:
Objavi komentar