Blagoslovljen Božić i sretnu Novu Godinu 2011

Osnovane Liberalke-ženska inicijativa HSLS-a Trilj

U subotu, 4. prosinca 2010. godine u Trilju, utemeljena je Ženska inicijativa HSLS-a - Liberalke za čiju je predsjednicu jednoglasno izabrana Diana Grubišić. Za potpredsjednice su izabrane Dijana Kundid i Anita Čović-Pavišić, a za tajnicu Manuela Marasović.

Skupštini je nazočila županijska vijećnica HSLS-a u županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinskoj i predsjednica županijskih Liberalki, Nada Grubišić-Čabo i član predsjedništva HSLS-a Josip Hržić.

Liberalke Trilja donijele su plan i program djelovanja. Najavile su održavanje javne tribine pod nazivom : „Zdravlje žena (prevencija bolesti kod žena)“, humanitarno djelovanje sa ciljem pomoći ugroženim obiteljima. To se naročito odnosi na samohrane majke, kao i na angažiranje u odlučnijoj borbi protiv nasilja nad ženama koja se nažalost događaju i u manjim mjestima. Naime, u takvim mjestima dobar dio žena nije upoznat sa svojim pravom na zaštitu.

Novoizabrana predsjednica Liberalki Trilja Diana Grubišić pozvala je Liberalke i ostale žene da se bore protiv svih oblika diskriminacije, kako u društvenom, tako i u poslovnom životu. Također je naglasila ulogu žena iz ruralnih područja i njihov doprinos u obiteljskom životu i razvoju društvene zajednice jer one čine četvrtinu svjetske populacije. Želimo senzibilizirati javnost o problematici ruralne žene, potaknuti ih na aktivnije uključivanje u život lokalne zajednice.

Nada Grubišić-Čabo je kazala kako Trilj zaslužuje jaku žensku inicijativu, tim više što je u analizama zastupljenosti žena u politici u Cetinskom kraju na prvom mjestu grad Trilj. Od 19. triljskih vijećnika 4 su žene (21%), što još uvijek ipak nije dovoljno. Pozvala je žene Triljskog kraja da se pridruže Liberalkama i na taj način pridonesu ugodnijem življenju.

Osnivanje Liberalki pozdravio je član predsjedništva HSLS-a Josip Hržić, istaknuvši uvjerenje kako će svojim radom Liberalke zasigurno doprinijeti unapređenju kvalitete života u Trilju te sa svojim radom na idućim lokalnim izborima preuzeti veću odgovornost u vođenju grada Trilja.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Vijesti: „Riješiti probleme trajektne luke, Park šume Marijan i uvesti turističke iskaznice“ 6.12.2010.

Splitski HSLS održao je konferenciju za novinare na kojoj su njegovi čelnici iznijeli viđenje kako povećati prihode od turizma u Splitu

SPLIT, 6. prosinca- Postojeća lokacija gradske trajektne luke ne dozvoljava povećanje prometa bez drastičnog ugrožavanja uvjeta života samih Splićana i njihovih gostiju. U cijelom svijetu je tendencija izmještanja trajektnih luka iz gradskih luka zbog izbjegavanja prometnih zastoja. Zato HSLS predlaže izgradnju nove trajektne luke, koja bi se smjestila na obalnom prostoru između hotela „Zagreb“ na Duilovu i Stobreča nasipavanjem mora uz ograđivanje lukobranom adekvatne površine mora potrebne za manevru trajekata. Naime, obala na predviđenoj lokaciji „Nove trajektne luke“ sada je potpuno neiskorištena i devastirana, more je plitko te je idealno za stvaranje potrebnih površina na kopnu. Za realizaciju ovog projekta gradska vlast treba tražiti garancije Vlade RH. Vlada ih treba dati kao što ih je dala Zadru za trajektnu luku Gaženici.

U gradskoj luci bi se obavljao prihvat kruzera i brzih brodova za putnički promet prema Braču, Šolti, Hvaru, Visu i Korčuli. Na taj način osim otvaranja novih radnih mjesta, ubrzala bi se cirkulacija gradskih prometnih tokova i smanjilo zagađenje. Ujedno bi se oslobodio prostor u gradskoj luci za smještaj mega jahti, što bi povećalo turističke prihode, istaknuli su čelnici splitskog HSLS-a, predsjednica ogranka prof.dr. Ljiljana Vidučić, dr. Ljudevit Pranić i Tonći Blažević, na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak, 6. prosinca 2010., na kojoj su dali svoja rješenja za povećanje turističkih prihoda u Gradu Splitu.

Splitski su liberali istaknuli kako je za gospodarski, ali i za turistički razvoj grada Splita bitno preseljenje željezničkog i autobusnog kolodvora iz Gradske luke u Kopilicu (projekt na istočnom dijelu gradske luke). Tu je problem u činjenici što gradska vlast vrlo malo ili ništa ne radi na rješavanju glavnog preduvjeta za realizaciju toga projekta, a to pitanje vlasništva nad zemljištem sadašnjeg željezničkog kolodvora. Grad Split nije vlasnik tog zemljišta, a gradska vlast bez suradnje s Vladom RH taj problem nikada neće riješiti. Nažalost, ni prethodne gradske vlasti taj glavni problem ovog projekta nisu riješile, podsjetili su čelnici splitskog HSLS-a.

Imajući u vidu sadašnje brojeve turista i posjetitelja u Splitu (u 2009. godini bilo je 176.000 turista koji su boravili u gradu plus oko 131.000 posjetitelja na međunarodnim krstarenjima) te njihovu prosječnu duljinu boravka u gradu (prosječno boraveći 2,4), nužno je brojne neiskorištene znamenitosti razviti u turističke proizvode, te ih onda turistima ponuditi i naplatiti. S ciljem produljenja sezone i povećanja potrošnje gostiju, HSLS predlaže izradu turističkih propusnica za Split- Split PASS. Propusnica je zamišljena kao gotovi proizvodi čijom kupnjom turist može jednom posjetiti svaku, od čitavog niza povijesnih znamenitosti u ograničenom vremenskom roku. znamenitosti.

Nadalje, HSLS drži da bi stara gradska jezgra, izgradnjom gradskih garaža živjela cijelu godinu, a ne samo ljeti. Sadašnje prometne gužve u gradu (cijelu godinu, a naročito ljeti) uzrokovane su činjenicom da se u pravilu može naći parkirališno mjesto samo na gradskim parkiralištima koji su stacionirani na sjevernom prilazu grada. Stoga splitski liberali pitaju pogoduje li gradska vlast svjesno vlasnike trgovačkih centara ne osiguravanjem uvjeta za raspisivanje natječaja za gradnju garaža.

Osvrnuli su se i na problem Park šume Marijan, kazavši da od njega treba stvoriti turistički proizvod, gdje bi posjetitelji plaćali ulaz i korištenje park šume, dok bi građani Splita županije uz predočenje osobne iskaznice imali besplatan ulaz. Na Marijanu u cijelosti treba obnoviti negdašnju ogradu, zatvoriti sadašnji sramotni zatvor za životinje (koji jedino svjedoči o zvjerstvu splićana), te dovesti životinje svojstvene ovim krajevima (kao što su nekoć unutar park šume Marijan boravili jeleni). Nadalje, na Marijanu treba omogućiti pristup te znakovljem i 'pričom' potkrijepiti čitav niz znamenitosti, primjerice, židovsko groblje, botanički vrt, floru i faunu Marijana, 12 crkvica, brojne vidilice (što se s njih vidi), itd. Rampu postaviti odmah kod Vile Dalmacije, te time zabraniti pristup osobnim vozilima, a posebnim dozvolama omogućiti pristup invalidima, djelatnicima Instituta za oceanografiju i ribarstvo te ugostiteljskog objekta na Benama te vlasnicima kuća i poljoprivrednog zemljišta.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr