ZAGREB, 14. svibnja- “Strukturne reforme lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj- na putu u punopravno članstvo u EU”, naziv je velike Konferencije koju su zajednički organizirali HSLS i ELDR (European Liberal Democrat and Reform Party), a održana je u petak, 14. svibnja 2010. godine u Zagrebu, u Europskom domu.
Cilj Konferencije bio je okupljanje stručnjaka za lokalnu i regionalnu samoupravu iz Hrvatske i zemalja članica EU, sa iskustvima u reformi regionalne I lokalne uprave i samouprave, koju Hrvatska mora provesti kao dio pristupnog procesa EU, sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi koju je donijelo Vijeće Europe, a ratificirao Hrvatski sabor.
Na Konferenciji su usvojeni zajednički zaključci, kao i Deklaracija HSLS-a o reformi lokalne I regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
Svojom su nazočnošću Konferenciju uveličali, osim predsjednika HSLS-a Darinka Kosora i predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade I predsjednica Središnjeg vijeća HSLS-a Đurđa Adlešič, predsjednica ELDR-a I članica Europskog parlamenta Annemie Neyts Uyttebroeck, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU I saborska zastupnica HNS-a Vesna Pusić, predsjednik LDP-a Čedomir Jovanović, predsjednik LDP-a BiH Bojan Zec Filipović te članovi Europskog parlamenta Jelko Kacin I Ivo Vajgl.
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor je govorio o potrebi reforme lokalne samouprave te upozorio kako Hrvatska mora sa dosadašnjeg centraliziranog, prijeći na decentralizirani način upravljanja. Naime, HSLS smatra kako bi dosadašnji teritorijalni ustroj Hrvatske podijeljen na 21 županiju, trebalo napustiti i zamijeniti ustrojem na pet regija: Slavonija, Središnja Hrvatska, Zagreb, Istra I Primorje I Dalmacija. “Model ustroja Hrvatske s postojećim brojem općina, gradova i županija pokazao se neefikasan i neracionalan i stoga ga treba zamijeniti ustrojem jedinica lokalne uprave koje će kadrovski, tehnički, organizacijski i financijski biti sposobne voditi razvojne politike, što će biti njihova primarna funkcija, a sekundarna da budu portal javnih servisa građana I poduzetnika”.
Kosor je iznio i precizne rokove za reformu lokalne samouprave, kazavši kako bi, kada se odrade svi zadaci koji su sastavni dio reforme (imenovanje Povjerenstva i Projektnog tima za reformu, prihvaćanje scenarija u Vladi i Saboru, javna rasprava, političko usaglašavanje, izrada zakona I potrebnih akata, lokalni izbori…) novi ustroj bi u cjelosti na snagu mogao stupiti 1. siječnja 2014. godine.
Istaknuo je kako se do sada nisu realizirale bitne odrednice vezane za decentralizaciju, izrazivši uvjerenje da je došlo do političkog okruženja za reformu lokalne i regionalne samouprave, na kojima će stranka inzistirati a kako bi stupile na snagu 2014. Do tada bi se odnos središnje države prema regijama i jedinicama lokalne samouprave trebao postaviti u okvirni odnos 75:25 u ukupnim prihodima konsolidirane opće države. Predložio je spajanje dva ministarstva - javne uprave i regionalnog razvoja te podjelu Hrvatske na pet regija - Slavoniju, središnju Hrvatsku, Zagreb, Istru i Primorje i Dalmaciju.
Skup je pozdravila i Annemie Neyts Uyttebroeck, predsjednica ELDR-a i članica Europskog parlamenta, ocjenivši ulogu HSLS-a značajnom u pristupanju Hrvatske EU. Govoreći o problemima s kojima se Unija danas suočava, poručila je da to ne treba obeshrabriti Hrvatsku da postane njezina 28. članica. Predsjednica ELDR-a posebno je pozdravila kolege liberale iz Hrvatske i susjednih zemalja te pohvalila namjeru o reformi lokalne samouprave. Kazala je i kako upravo liberali po tom pitanju imaju kvalitetna i dobra rješenja I iznijela neke primjere iz Europe. Također je naglasila i potrebu suradnje liberalnih stranaka s područja jugoistočne Europe, podsjetivši kako su liberali važan dio politike u svim demokratskim državama.
O liberalnoj opciji koja je mala, ali vrlo glasna u Srbiji, govorio je predsjednik Liberalne demokratske partije i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Čedomir Jovanović. Kazao je kako Srbiju tek čekaju brojne reforme, na njezinom putu u Europsku uniju te pohvalio hrvatsku Vladu u njezinoj potpori službenoj Srbiji na tom putu. Jovanović je naglasio važnost međusobne suradnje I stalne komunikacije među strankama liberalne orijentacije s područja jugoistočne Europe, zahvalivši HSLS-u kao domaćinu Konferencije, uz napomenu kako se nada da će upravo HSLS I LDP nastaviti čvršću suradnju u budućnosti.
On smatra kako Hrvatska i Srbija svoje mjesto u EU mogu naći ako joj ponude autentične vrijednosti. Po njegovim riječima pitanja decentralizacije, lokalne uprave i regionalizacije su procesi koji se suspendiraju u EU, navodeći kao primjere mjere štednje u Grčkoj i Španjolskoj gdje se limitiraju mogućnosti lokalne samouprave.
O potrebi suradnje liberalnih stranaka iz Hrvatske, Srbije, Slovenije I BiH posebno je govorio i predsjednik LDP-a BiH Bojan Zec Filipović. Kazao je kako se u Zagrebu, kao gost HSLS-a “osjeća kao kod kuće” te također naglasio kako je Hrvatska predvodnica reformi u regiji, koje također čekaju BiH na njezinom teškom putu u Europsku uniju.
Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU i saborska zastupnica HNS-a u svom je opsežnom govoru ponovila važnost teme koju su HSLS I ELDR odredili. I ona se složila da bi Hrvatska trebala teritorijalno biti drugačije uređena, smatrajući da je reforma lokalne samouprave nužnost. Smatra da nije poanta ući u EU, već urediti život u državi koja bi trebala biti korisna i dobronamjerna prema građanima.
To su potvrdili i članovi Europskog parlamenta, gosti iz Slovenije Jelko Kacin i Ivo Vajgl. Kacin je posebno ustvrdio kako sve demokratske države u Europi imaju važnu I utjecajnu liberalnu opciju, jer je ona u suvremenom političkom životu jednostavno nužnost. Pritom je naveo primjere Grčke, Španjolske i Portugala “zemalja od čijih privreda strepi cijela Europa, a podijeljene su na crveno i crno, bez liberalizma”. Ukazao je i na značajnu ulogu liberala u EU , koji "nisu dio problema već rješenja u EU".
Na kraju stručnoga dijela izlaganja su iznijeli stručnjaci iz Njemačke, Danske, Slovenije i Hrvatske te su usvojeni zajednički zaključci i Deklaracija HSLS-a o reformi lokalne i regionalne samouprave u RH, a što će činiti jednu od glavnih teza izbornog programa HSLS-a na izborima 2011.

