29.rujan2009. godine IV SJEDNICA G.V. GRADA ILOKA - AKTUALNI SAT- PITANJA ZA GRADONAČELNIKA –gradski vijećnik HSLS-a Franjo Kolak iz Bapske

1.Kada se planira obnova grade Mjesnog odbora u Bapskoj?

- Gradonačelnik odgovara:
Projektna dokumentacija je u tijeku, a novac za ovaj projekt se nastoji pribaviti preko
Predpristupnih fondova Europske unije.

2. Molim da se postave znakovi u određenim ulicama i to prema slijedećem prijedlogu:

PRIJEDLOG POSTAVLJANJA PROMETNIH ZNAKOVA U GRADU ILOKU
- Raskrizje ulice Franje Tudmana i Gorana Stipka ,kod nogometnog igraliSta
,,Fruskogorac",postoji znak ,,raskrizje s cestom s prednostiprolaska
(trokut)",slabo uocljiv.
Predlazem zamijeniti ovaj prometni znak sa prometnim znakom STOP-obavezno zaustavljanje.na odgovarajucem mjestu.
- Raskrizje Vlatka Kraljevica i F.Tudmana,nema prometnog znaka ,postaviti
prometni znak STOP-obavezno zaustavljanje
- Prometni znak u ulici Setaliste o.M.Barbarica (kod poste) zabrana prometa
u jednom smjeru -postavljen je ispravno, a ispod njega dopunska plocaje
krivo postavljena,trenutno ta dopunska ploca oznacava autobusno
stajaliste,tako da sada znaci zabranu prometa za sva motorna vozila.
Ovu dopunsku plocu treba zamijeniti sa odgovarajucom dopunskom plocom zabrana prometa za autobuse.
U istoj toj ulici ,kod dvorca,potrebno je postaviti i prometni znak podrucje smirenog prometa.
- Raskrizje Fruskogorska i Strosmajerova,potrebno je postaviti znak ,,raskrizje sa cestom s prednoscu prolaska (trokut)",sada ne postoji nikakav.
- Raskrizje S.Radica i LJ.Gaja postaviti znak STOP-obavezno zaustavljanje
- Raskrizje T.Masaryka i LJ.Stura,postaviti znak STOP-obavezno
zaustavljanje
- Raskrizje T.Masaryka i I.G.Kovacica (kod TO Jadranka),postaviti znak
STOP-obavezno zaustavljanje
- Raskrizje LJ.Stura i Bana J.Jelacica,postaviti znak STOP
- Raskrizje S.Zajeca i LJ.Stura ,postaviti znak STOP

Gradonačelnik odgovara:
Nastojati ćemo to napraviti.
(većina toga je i učinjena, samo još nedostaju neki znakovi koji su vjerujem , naručeni )

3.Pitanje sigurnosti za kretanje motornih vozila u gradu Iloku, kao i nastajanja moguće materijalne štete na vozilima zbog mnoštva kestenja sa okolnog drveća pored ceste u gradu, koje pada na prometujuća vozila, kao i tkz. „kisele jabuke“(Lovka), koje mogu svojom težinom, kada padnu sa drveta na vozilo, razbiti staklo ili napraviti ulegnuće na limu motornog vozila.
Može li se to drveće ukloniti?

Gradonačelnik odgovara:
Moguće je, no iziskuje mnogo materijalnih troškova.

Pitanja su postavljena na sjednici Gradskog vijeća grada Iloka, u Iloku, 29.rujna 2009.g.


Franjo Kolak - PREDSJEDNIK MO BAPSKA

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM

1
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
___________________________________________________________________________
PRIJEDLOG ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ
DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
___________________________________________________________________________
Zagreb, listopad 2009. godine
2
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI
ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG
RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon),
sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske.
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI
ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA
PROISTEĆI
U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji u članku 2. propisani su uvjeti za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata (u daljem tekstu: hrvatski branitelj).
Poznato je da je obrana suvereniteta Republike Hrvatske okončana 30. lipnja 1996.
godine, dakle prije nešto više od 13 godina i da su svi oni koji su sudjelovali u obrani
suvereniteta imali na raspolaganju dugo vremensko razdoblje u kojem su mogli podnijeti
zahtjev za priznavanje rečenoga statusa.
Nakon proteka 13 godina od prestanka obrane suvereniteta Republike Hrvatske i skoro
pet godina od stupanja na snagu važećega Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, više ne postoje razlozi za pružanje mogućnosti
priznavanja statusa hrvatskog branitelja. Ovakav zaključak ne odnosi se na izdavanje potvrda
o priznatom statusu hrvatskog branitelja za sve osobe koje se vode u službenim evidencijama
Oružanih snaga Republike Hrvatske u razdoblju obrane suvereniteta Republike Hrvatske.
Na području priznavanja prava na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu
članovima obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja koji su umrli od posljedica bolesti
nužno je utvrditi postoji li uzročna veza između smrti hrvatskih branitelja temeljem bolesti i
njihovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Kako su hrvatski branitelji
prestali sudjelovati u obrani suvereniteta Republike Hrvatske prije najmanje 13 do 18 godina,
to nakon proteka tako dugog vremenskog razdoblja više nije moguće sa sigurnošću utvrditi je
li njihova smrt posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, držimo da
ubuduće ne postoje opravdani razlozi za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu i
obiteljsku mirovinu.
U vezi ostvarivanja prava na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu članova
obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, sadašnji Zakon o pravima hrvatskih branitelja i
članova njihovih obitelji čini razliku između supruga smrtno stradalih hrvatskih branitelja
koje su zasnovale bračnu zajednicu i onih koje žive u izvanbračnoj zajednici, što je suprotno
odredbama Obiteljskog zakona. Zato se izmjenama predlaže izjednačavanje izvanbračne i
bračne zajednice odnosno prestanak prava na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu
stupanjem u izvanbračnu ili bračnu zajednicu.
Na području priznavanja prava na invalidsku mirovinu hrvatskim braniteljima koji
nemaju priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljem tekstu:
HRVI), s obzirom činjenicu da je od vremena njihovog sudjelovanja u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske proteklo 13 do 18 godina, danas nije više moguće utvrditi uzročno3
posljedičnu svezu između oštećenja organizma i njihovog sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Budući da samo HRVI imaju utvrđenu uzročnu svezu između oštećenja organizma koja je
posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, to se predlaže da pravo na
invalidsku mirovinu može ubuduće pripadati samo osobama koje imaju priznat status HRVI.
Temeljem sadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji najniža mirovina pripada svakom hrvatskom branitelju, pa i onome
koji je u obrani suvereniteta sudjelovao samo jedan dan, te se predlaže da se za priznavanje
prava na ovu vrstu mirovine predvidi najmanje trajanje sudjelovanja od sto dana i pripadnost
borbenom sektoru koja sada nije predviđena.
Po važećem zakonskom uređenju i pravo na opskrbninu mogu steći hrvatski branitelji
koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali samo jedan dan, te se predlaže da
se pravo na opskrbninu ubuduće ostvaruje također uz uvjet od najmanje sto dana sudjelovanja
u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. K tome, predlaže se da se pravo na opskrbninu kao
oblik socijalne pomoći najsiromašnijim hrvatskim braniteljima ubuduće ograniči samo na one
hrvatske branitelje koji nisu vlasnici motornih vozila i plovila kao niti vlasnici ili suvlasnici
nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Također, predviđa se prestanak prava na samohranost koje su do sada koristili oni
hrvatski branitelji - korisnici opskrbnine koji su stariji od 40. godina života, a nemaju živućih
članova obitelji. Naime, za slučaj samohranosti sada se opskrbnina povećava 50%. Ukidanjem
prava na samohranost izjednačili bi se u pravima svi hrvatski branitelji - korisnici opskrbnine,
neovisno o tome jesu li samci ili imaju članove obitelji u zajedničkom kućanstvu.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom
proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temelj za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku nalazi se u članku 159.
Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Donošenje ovoga zakona po hitnom postupku predlaže se iz opravdanih državnih
razloga. Naime, predložene zakonske izmjene i dopune nužno je donijeti što ranije radi
redefiniranja postupka priznavanja pojedinih prava i rokova njihove provedbe, sukladno
raščlambi dosadašnje primjene pojedinih odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
4
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI
ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG
RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Članak 1.
U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji (Narodne novine, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07 i 65/09), u članku 15. stavak 1.
mijenja se i glasi:
"(1) HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti
(opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao
posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno
pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku
mirovinu."
Članak 2.
U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata
za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu
nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti
odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na
temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto HRVI iz Domovinskog rata iz članka
20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se
ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u
Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu."
Članak 3.
Članak 17. mijenja se i glasi:
"(1) Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:
- invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata.
(2) Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:
- invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata pripadnika gardijske postrojbe i
specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata i invalidske mirovine
dragovoljca iz Domovinskog rata HRVI iz Domovinskog rata."
Članak 4.
U člancima 18. i 19. riječi: "hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata" zamjenjuju se
riječima: "HRVI iz Domovinskog rata".
5
Članak 5.
U članku 20. stavku 1. riječi: "hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata" zamjenjuju
se riječima: "HRVI iz Domovinskog rata".
Članak 6.
U članku 31. stavak 4. mijenja se i glasi:
"(4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka,
osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3.
ovoga članka ako oni, odnosno osobe temeljem kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju
priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100
dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u
Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima
Državnog zavoda za statistiku."
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
"(7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim
osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe
temeljem kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora."
Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.
Članak 7.
Članak 87. mijenja se i glasi:
"Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne
invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj kada su nesposobni za privređivanje ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama
članaka 88. - 90. ovoga Zakona i ako su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
najmanje 100 dana."
Članak 8.
U članku 88. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Osobe iz članka 87. ovoga Zakona pravo na opskrbninu mogu ostvariti pod
uvjetom:
1. da nisu zaposleni
2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost
3. da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za
određivanje opskrbnine
4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom,
odnosno zbog nezaposlenosti
6
5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nisu upisani u registar poljoprivrednih
gospodarstava
6. da nisu obveznici uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem poljoprivredne
djelatnosti
7. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila
(sve vrste osobnih automobila, traktori, kamioni) ili motornih plovila dužine preko 6
metara i da nisu vlasnici ili suvlasnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih
životnih potreba
8. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane
prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u
Republici Hrvatskoj."
Članak 9.
Članci 93. i 94. brišu se.
Članak 10.
U članku 117. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Bračni drug stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu određenu Obiteljskim
zakonom gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV.
skupine."
Članak 11.
U članku 123. stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:
"Medicinska dokumentacija da je samoubojstvo hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske jest dokumentacija izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije ili
načelnika ratnog saniteta postrojbe koja potječe iz vremena njegovog sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske ili iz razdoblja deset godina nakon prestanka sudjelovanja u
obrani suvereniteta, a iznimno i nakon tog roka ako je putem vještačenja u zdravstvenoj
ustanovi od strane stručnog tima te ustanove ustanovljeno da je psihička bolest moguća
posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Zdravstvene ustanove kao
konzultantske kuće za vještačenje činjenice iz ovog članka utvrđuje ministar obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi."
Članak 12.
Članak 124. mijenja se i glasi:
"Status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
pravo na obiteljsku invalidninu temeljem samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata kao posljedice psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske može se priznati na temelju podnesenog zahtjeva sukladno odredbama
ovoga Zakona."
7
Članak 13.
U članku 131. stavak 4. briše se.
Članak 14.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje priznavanje statusa hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa
člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na
obiteljsku invalidninu temeljem smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica
bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nakon
31. prosinca 1997. godine iz članka 3. stavka 1. točke 4. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, br. 174/04, 92/05,
2/07, 107/07 i 65/09).
Članak 15.
Postupci započeti po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, br. 174/04, 92/05, 2/07,
107/07 i 65/09) za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa
dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu temeljem smrti
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave
bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iz članka 14. ovoga Zakona koji na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani pravomoćnim rješenjem obustavljaju se.
Članak 16.
Revizijski postupak i postupci za priznavanje prava na invalidsku mirovinu, najnižu
mirovinu, priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i prava na opskrbninu koji su
započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu završeni
konačnim rješenjem dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.
Članak 17.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
8
OBRAZLOŽENJE
Članak 1. - predviđeno je da se pravo na invalidsku mirovinu može priznati samo
HRVI iz Domovinskog rata, a ne i osobama koje imaju samo status hrvatskog branitelja.
Članci 2., 3., 4. i 5. - radi se u usklađivanju teksta s odredbom članka 1. ovoga Zakona
jer pravo na pravo na invalidsku mirovinu može se priznati samo HRVI iz Domovinskog rata,
a ne i osobama koje imaju samo status hrvatskog branitelja.
Članak 6. - predviđeno je da pravo na najnižu mirovinu pripada hrvatskom branitelju
koji je najmanje 100 dana sudjelovao u obrani suvereniteta i to kao pripadnik borbenog
sektora.
Članak 7. - predviđen je novi uvjet od najmanje 100 dana sudjelovanja u obrani
suvereniteta kao jedan od uvjeta za priznavanje prava na opskrbninu.
Članak 8 . - predviđa se uvođenje se još dvije apsolutne smetnje za priznavanje prava
na opskrbninu koje su u praksi i do sada primjenjivane i to: 1. mirovinsko osiguranje po
osnovi poljoprivredne djelatnosti i 2. postojanje upisa u registar poljoprivrednih
gospodarstava. Osim ove dvije nove apsolutne smetnje za priznavanje prava na opskrbninu
predlaže se prvi put još jedna nova apsolutna smetnja, a to je vlasništvo motornog vozila ili
korištenje motornog vozila. Vlasnici ili korisnici motornih vozila ne bi mogli ostvariti pravo
na opskrbninu. Isto se odnosi i na vlasnike ili korisnike motornih plovila preko određene
dužine. Predlaže se da se vlasništvo ili suvlasništvo na nekretninama koje im ne služe za
podmirenje osnovnih životnih potreba utvrdi kao smetnja za priznavanje prava na opskrbninu.
Članak 9. - predviđa se brisanje odredbi kojim se priznaje pravo na samohranost kod
prava na opskrbninu.
Članak 10 . - predviđa se gubitak prava iz Zakona u slučaju kada bračni drug korisnik
prava stupi u brak ili izvanbračnu zajednicu.
Članak 11. - određuje se definicija medicinske dokumentacije i postupak vještačenja u
slučaju samoubojstva hrvatskog branitelja a u postupku priznavanja prava na obiteljsku
invalidninu. Izostavljena je definicija medicinske dokumentacije u slučaju smrti hrvatskog
branitelja što je u vezi sa člankom 14. ovoga Zakona, a brisana je odredba o medicinskoj
dokumentaciji za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata.
Članak 12. - predviđeno je da se zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji u slučaju
samoubojstva može podnijeti i dalje nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 13. - brisanjem odredbe želi se spriječiti zlouporaba prekluzije budući da se
radi o složenim medicinskim vještačenjima koja u pravilu nije moguće obaviti za tri mjeseca
te nije ispravno i objektivno da se samo zbog protoka vremena predviđenog za reviziju
priznaju prava iz pozitivnog prvostupanjskog rješenja.
9
Članak 14. - predviđeno je da će danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestati
priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz
Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu temeljem smrti hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata.
Članak 15. - predviđeno je da se postupci za priznavanje statusa iz članka 14. ovoga
Zakona obustavljaju ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani pravomoćnim
rješenjem.
Članak 16. - predviđeno je da će se postupak revizije i postupci priznavanja prava na
invalidsku mirovinu, najnižu mirovinu, priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata i
prava na opskrbninu započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga
Zakona, a nisu završeni konačnim rješenjem dovršiti po odredbama ovoga Zakona.
Članak 17. - određeno je stupanje na snagu ovoga Zakona u roku od 8 dana od dana
objave u Narodnim novinama.
10
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH
BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
(Narodne novine, br. 174/04, 92/05, 02/07,107/07 i 65/09)
KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU
Članak 15.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne
sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za
rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti
odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na
invalidsku mirovinu.
(2) Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično
prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno
pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično
ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih okolnosti, invalidska
mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost.
(3) Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom
o mirovinskom osiguranju, ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.
Članak 16.
(1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine hrvatskom branitelju iz
Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u
cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti,
pogoršanja bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za
godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom
godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu.
(2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u
godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.
Članak 17.
Polazni faktor 1,10 je kod izračuna:
- invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI
Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:
- invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI,
pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata
11
Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:
- invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI
Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:
- invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI,
pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata
Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:
- invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata bez statusa HRVI
Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:
- invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata sa statusom HRVI
Članak 18.
(1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog
rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu
nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti
odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako
da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i
mirovinskim stažem od 40 godina.
(2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka
povećanih za 45%.
Članak 19.
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad
koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru,
bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske koja se isplaćuje hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili
obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5.
Članak 20.
(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga
Zakona određuje se prema osobnom činu i ustrojbenom mjestu hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće
osnovice:
12
(2) Osnovice iz stavka 1. ovog članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s
promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
Članak 31.
(1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario
mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit
će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka Zakona.
Činovi i ustrojbena mjesta
Osnovice
Vojnik 64.037
Pozornik 68.047
Razvodnik (zastavnik hrm) 72.847
Skupnik 64.740
Zapovjednik desetine 76.884
Zapovjednik voda 81.648
Zapovjednik satnije 97.980
Zamjenik zapovjednika bojne 107.508
Zapovjednik bojne 118.392
Zamjenik zapovjednika brigade 129.276
Zapovjednik brigade 129.276
Desetnik 74.066
Vodnik 79.386
Stožerni vodnik 79.930
Narednik
Nadnarednik
79.930
80.386
Stožerni narednik 83.004
Časnički namjesnik 92.585
Zastavnik 78.783
Poručnik (poručnik korvete) 81.648
Nadporučnik (poručnik fregate) 88.452
Satnik (poručnik bojnog broda) 97.980
Bojnik (kapetan korvete) 107.508
Pukovnik (kapetan fregate) 118.392
Brigadir (kapetan bojnog broda) 129.276
Stožerni brigadir (komodor) 140.160
Brigadni general (komodor) 140.160
Zapovjednik zbornog mjesta 118.392
Zapovjednik zbornog područja 151.056
General-bojnik (kontraadmiral) 151.056
General-pukovnik (viceadmiral) 155.136
General zbora (admiral) 159.216
Zapovjednik obrane grada 118.392
Stožerni general (stožerni admiral) 163.296
13
(2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata
kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je
ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će
se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka Zakona.
(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (
muškarac) odnosno 60 godina starosti ( žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za
stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od
odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine
određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka.
(4) Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih
zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema
podacima Državnog zavoda za statistiku.
(5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovog članka korisnika invalidske mirovine
zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz
primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovog članka određuje se uz primjenu
polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom
osiguranju
(7) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata
prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili
obavljanja samostalne djelatnosti.
Članak 87.
Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne
invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici
Hrvatskoj ako su nesposobni za privređivanje i ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama
članaka 88. – 90. ovoga Zakona.
Članak 88.
(1) Osobe iz članka 87. ovoga Zakona pravo na opskrbnicu mogu ostvariti pod uvjetom:
1. da nisu zaposleni
2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost
3. da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za
određivanje opskrbnine
4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno
zbog nezaposlenosti
5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane
prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u
Republici Hrvatskoj.
(2) Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi
obitelji iza smrti HRVI.
14
Članak 93.
Samohranim korisnicima opskrbnina, određena prema članku 91. ovoga Zakona,
povećava se za 50%.
Članak 94.
(1) Samohranim, prema ovom Zakonu, smatra se korisnik opskrbnine koji nema mirovinu,
ni zemljište, šume u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu čiji proizvodi prema Zakonu služe
kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost te da u svom kućanstvu nema srodnika
sposobnih za privređivanje, niti ima članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva koji su
zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost,
ili da imaju zemljište, šume u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu čiji proizvodi prema Zakonu
služe kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe
ne uzima se u obzir pastorčad koja ne živi s njom u kućanstvu.
(3) Ne smatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, članovi
kućanstva koji su nesposobni za privređivanje prema članku 90. ovoga Zakona ako nisu
zaposleni, odnosno samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.
Članak 117.
(1) Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član
obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz
Domovinskog rata od I. do IV. skupine.
(2) Bračni drug gubi prava iz ovoga Zakona ako zlorabi ili grubo zanemari roditeljske
dužnosti i prava prema djeci s kojom koristi ta prava pa mu je roditeljska skrb oduzeta
odlukom suda u izvanparničnom postupku.
(3) Roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne može steći ni
koristiti prava iz ovoga Zakona ako mu je odlukom suda u izvanparničnom postupku oduzeto
roditeljsko pravo zbog grubog zanemarivanja roditeljske dužnosti.
Članak 123.
(1) Prema ovom Zakonu činjenica da je rana, ozljeda ili smrtno stradavanje nastupilo pod
okolnostima iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona dokazuju se samo pisanim dokaznim
sredstvima koja se u smislu ovoga Zakona smatraju:
1. Potvrda o okolnostima smrtnog stradavanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, nadležno
tijelo MORH-a, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo
unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i
okolnosti smrtnog stradavanja.
15
2. Potvrda nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske o osobi koja je po nalogu u
obavljanju vojnih i drugih dužnosti smrtno stradala je potvrda u kojoj se navodi ,vrijeme,
mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja osobe te po čijem nalogu je obavljala dužnosti u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
3. Potvrda o okolnostima uhićenja, odnosno nestanka hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike
Hrvatske, nadležno tijelo MORH-a, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova,
odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi,
vrijeme, mjesto i okolnosti uhićenja ili nestanka.
4. Potvrda o stradavanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je
izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, nadležno tijelo MORH-a,
policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u
sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i opis uzroka i okolnosti pod
kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ranjen ili ozlijeđen.
5. Potvrda o okolnostima stradavanja osobe koja je po nalogu nadležnih tijela državne
vlasti Republike Hrvatske u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske ranjena ili ozlijeđena je potvrda u kojoj se navodi, vrijeme mjesto i
okolnosti stradavanja te po čijem nalogu je obavljala dužnosti u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske.
6. Opis ratnog puta je prikaz ratnih zadataka koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog
rata izvršavao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme trajanja Domovinskog
rata.
7. Medicinska dokumentacija o liječenju nakon ranjavanja ili ozljede je dokumentacija o
liječenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata izdana od zdravstvene ustanove, liječničke
ordinacije i načelnika ratnog saniteta postrojbe iz vremena nakon ranjavanja ili ozljede te u
kontinuitetu do podnošenja zahtjeva.
8. Medicinska dokumentacija da je bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti,
smrt odnosno samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata neposredna posljedica
sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je dokumentacija izdana od
zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije ili načelnika ratnog saniteta postrojbe koja potječe
iz vremena njegova sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili iz razdoblja
deset godina nakon prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a
iznimno i nakon tog roka ako je putem vještačenja u zdravstvenoj ustanovi od strane stručnog
tima te ustanove utvrđeno da je bolest moguća posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske. Zdravstvene ustanove kao konzultantske kuće za vještačenje činjenice iz
ovog članka utvrđuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz
suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi.
9. Potvrda o zatočenju u neprijateljskom logoru i nestanku je potvrda koju izdaje Uprava
za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti na
temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju.
16
Članak 124.
(1) Zahtjev za priznavanje statusa i prava na obiteljsku invalidninu iza hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata koji je zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno
pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske, umro može se podnijeti u roku 12 mjeseci od smrti te osobe.
(2) Zahtjev za priznavanje statusa i prava na obiteljsku invalidninu iza hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata koji je zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno
pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske, umro prije stupanja na snagu ovoga Zakona može se podnijeti u roku 12 mjeseci od
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Rokovi i članka 1. i 2. ovoga članka ne odnose na podnošenje zahtjeva za obiteljsku
invalidninu iza hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je izvršio samoubojstvo.
Članak 131.
(1) Rok za izvršenje revizije je 3 mjeseca.
(2) Rok za reviziju počinje teći od dana kada drugostupanjsko tijelo zaprimi predmet od
prvostupanjskog tijela, a završava na dan kada drugostupanjsko tijelo otpremi predmet
prvostupanjskom tijelu.
(3) Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva,
iznimno rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo
nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, ako je taj nalaz i mišljenje zatražilo u roku 15 dana
od primitka predmeta na reviziju.
(4) Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba,
a revizija ne bude izvršena u roku tri mjeseca od kad je drugostupanjsko tijelo zaprimilo
predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je dana suglasnost na rješenje.

36. SJEDNICA HSLS GO ILOK

Dana 28. rujna 2009.g. s početkom u 19.00 sati, održana je 36. sjednica HSLS GO Ilok sa slijedećim

Dnevnim redom

1. Aktualnosti između dvije sjednice
2. Rasprava o materijalima za 4. sjednicu GV Grada Iloka
3. Pripreme za unutarstranačke izbore
4. Različito

· Ivan Vrljić – Otvara sjednicu te obrazlaže da je bilo susreta članova IO-a preko ljeta, mada nije bilo službenih sastanaka.

Nadalje obrazlaže okolnosti koje su uzrokovale raspuštanje ŽV-a Vukovarsko-srijemske županije od strane predsjedništva HSLS-a. Zbog nepravilne raspodjele funkcija predsjednik Mato Stojanović napustio je sjednicu ŽV-a (17. rujna 2009.g. u Županji). Nazočni su to iskoristili i smijenili predsjednika, te postavili v.d. predsjednika ŽV-a Senka Bošnjaka. Županijska Skupština bi trebala odlučivati o tome i time je narušen Statut. Nakon toga je obavljen sastanak u Vrbanji gdje se zaključilo da 1/3 ogranaka u Županiji može zatražiti raspuštanje ŽV-a. Nakon toga je održani sastanak s članovima 8 ogranaka, pojedinim članovima ŽV-a i tajnika ogranka ovdje u Iloku. Sastavljen je zaključak koji je dostavljen središnjici. Traženo je da se sva imenovanja koja su postavljena zamrznu, da se raspusti ŽV i traži stegovni postupak protiv svih koji su sudjelovali u nestatutarnim odlukama. Ujedno su ovdje bili članovi svih ogranaka koji su i polučili najbolje rezultate, a ignorirani smo u ostalim odlukama. Nakon svega Imenovan je Želimir Janjić za povjerenika Županijskog vijeća.

· Nakon rasprave oko materijala za sjednicu za Gradsko vijeće (pojedina pitanja su usuglašena sa nazočnim predstavnicima koalicijskog partnera HSS-a) koja se održava 29. rujna 2009.g. zaključuje se da se trebaju postaviti slijedeća pitanja:

- Hoće li se u prioritet poslova u slijedećem periodu postaviti izgradnja pločnika do zgrade HEP-a uz obilaznicu jer predstavlja opasnost za građane?

- Vidjeti što se može učiniti u svezi gužvi za prijavu na specijalističke preglede u Općoj bolnici Vukovar. Nekoliko puta se mora ići u Vukovar da bi se pacijenti (u gužvi) naručili, te opet kasnije došli na red.

- Postavljena je primjedba da se predstavnici Vijeća nacionalnih manjina ne pozivaju na sjednice.

- Novim programom raspolaganja državnim poljop. zemljištem treba predvidjeti čestice za potrebe zamjene zemljišta zbog „brze ceste“, akumulacije i posebne namjene, kao i za povrat.

F. Kolak: - Pašnjaci u Bapskoj su svi stavljeni u namjenu za prodaju, a cijena je takva da bi netko mogao za 50-tak tisuća kuna dobiti sve.

- Obrazlaže da će obrazložiti na GV-u problem nedostatka pojedinih prometnih znakova, te problema padanja kestenja na vozila.

· I. Vrljić obrazlaže da se moramo pripremiti za unutarstranačke izbore. Poziva sve nazočne da razmisle o mogućim kandidatima za predsjednika i članove IO-a. Najkasnije do kraja godine treba održati izbornu skupštinu ogranka, do tada ćemo imati saznanja o datumu održavanja Sabora stranke i Županijske skupštine. Ujedno bi to trebalo biti obilježavanje desetogodišnjice ogranka.

Predsjednica Adlešič čestitala FDP-u na izbornim rezultatima za Bundestag

VIJESTI || 28. 09. 2009.

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Đurđa Adlešič čestitala je u ponedjeljak, 28. rujna 2009. godine njemačkom FDP-u (Freie Demokratische Partei) i njezinom predsjedniku dr. Guidu Westerwelleu, na izvrsnim rezultatima koje je stranka ostvarila na nedjeljnim izborima za Bundestag.

"Ohrabrujuće je vidjeti da je FDP ostvario odličan rezultat, koji je zajedno sa uspješnim rezultatima na izborima za Europski parlament učvrstio njegovu poziciju kao vodeće liberalne stranke u Europi. Svjesni ekonomskih i političkih promjena koje su pred novom njemačkom Vladom, HSLS je duboko uvjeren da će FDP, zajedno sa svojim partnerima u budućoj Vladi, CDU-CSU ispuniti sve zacrtane ciljeve", naglasila je u svojoj čestitci predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, istaknuvši kako se raduje novom susretu s predsjednikom FDP-a Westerwelleom, planiranom do kraja ove godine.

Njemački liberali još od početka 90-tih godina 20. stoljeća uspješno i trajno surađuju s HSLS-om i podupiru Hrvatsku na njezinom putu u europske integracije.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Đurđa Adlešič se susrela sa zastupnikom u EU parlamentu Jelkom Kacinom

VIJESTI || 24. 09. 2009.

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič sastala se danas s Jelkom Kacinom, zastupnikom LDS-a u Europskom parlamentu iz redova liberalne grupacije ALDE.

U razgovoru je istaknuta potpora koju obje sestrinske stranke daju dogovoru između Hrvatske i Slovenije, a koji je objavljen u Ljubljani 11. rujna 2009. godine.

Kao liberalne stranke, HSLS i LDS se snažno zauzimaju za promicanje europskih vrijednosti suradnje i tolerancije.

U tom kontekstu, predsjednica Adlešič i zastupnik Kacin razgovarali su o novim vidovima suradnje između dviju sestrinskih stranaka koje pripadaju istoj obitelji Saveza liberala i demokrata Europe (ELDR).

Isto tako su istaknuli važnost promicanja europskih vrijednosti u daljnjem razvijanju hrvatsko-slovenskih odnosa.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Interview predsjednice Adlešič za Novi list

VIJESTI || 22. 09. 2009.

U razgovoru sa novinarkom Novog lista Natašom Božić, predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Đurđa Adlešić osvrnula se na svoj odlazak sa čelnog mjesta stranke, te na aktualne poslove koje obavlja u Vladi, a posebice na Zakon o umjetnoj oplodnji koji je izazvao burne i oprečne reakcije u javnosti. Interview vam prenosimo u cijelosti.

Direktan povod za razgovor s Đurđom Adlešič bila je najava njezinog povlačenja s čela HSLS-a nakon tri godine u predsjedničkoj fotelji.
Prezauzeta potpredsjednica Vlade, međutim, nije uspijevala naći termin za razgovor u četiri oka s novinarima Novog lista pa je na pitanja odgovorila e-mailom. Iako HSLS u posljednja dva mandata ne uspijeva preskočiti magičnu granicu od dva saborska zastupnika, koja redovito dolaze iz njezinog bjelovarskog te Čehokovog varaždinskog kraja, Adlešič žestoko opovrgava da se u devedesetima moćna oporbena stranka danas svela na regionalnu strančicu koju na životu održava klijentelizam

Nakon tri godine odlazite s čela HSLS-a. Zašto?

– Vrijeme je za nove ljude u politici, a ja sam u njoj prisutna gotovo 15 godina. Znam kada treba podvući crtu ispod onog što sam učinila i ustupiti prostor nekim mlađim snagama. Politika troši ljude, živi se puno dinamičnije, brže i stresnije i zato je trenutak za nova lica. Moj odlazak s čelnog mjesta HSLS-a ne znači da ću se povući iz aktivne politike; to znači samo da više nisam na čelu stranke, ali itekako ću sudjelovati u njezinom radu.

Kako ste zadovoljni s onim što ste učinili na čelu HSLS-a?

– Uvijek se može učiniti više, no kada se sjetim da sam preuzela stranku u vremenima kada su se ujedinjavali HSLS i Liberalna stranka, koje su zajednički odlučile da me kandidiraju za predsjednicu ujedinjenog HSLS-a, onda shvaćam da sam uzela kormilo u teškom trenutku. Nisam se dala pokolebati, vjerovala sam u liberalnu ideju i u snaženje te opcije na hrvatskoj političkoj pozornici. Danas smo dio koalicijske Vlade, imamo potpredsjedničko mjesto u Vladi, dva saborska zastupnika i četiri državna tajnika te nekoliko važnih pozicija u privredi i konsolidirano stanje u središnjici.

Samo dva zastupnika, a brojna i značajna mjesta u Vladi, ministarstvima i javnim poduzećima. I uz to naglašavate da možete i s ljevicom i s desnicom. Nije li to klijentelizam?

– Ne, nije. Za državne tajnike ponudili smo stručne osobe, dobar dio njih bili su to i u prošlom mandatu. Nismo u novoj koaliciji pokušavali istrgovati baš ništa dodatno za stranku. Uz to, HSLS je jedina stranka koja je iz principijelnih razloga, zbog neslaganja s Račanovom politikom prema Sloveniji, izašla iz koalicije dok je bila na vlasti. To bismo učinili i danas ako bismo se s partnerima razišli u ključnim pitanjima ili ako bi sve naše ideje bile odbacivane.

Nije li ipak HSLS sveden na regionalnu stranku ako su samo dva zastupnika krajnji domet?

– Naravno da nije sveden na regionalnu stranku i to su pokazali lokalni izbori u svibnju ove godine. Nismo ništa izgubili, za razliku od većine stranaka centra. Ponovo jačamo i to će se najbolje vidjeti na idućim parlamentarnim izborima, kada će HSLS sigurno imati i više od dva zastupnika. Ako aludirate na vremena kada je stranka imala više od 20 zastupnika, podsjetit ću vas da se vremena mijenjaju te da su sve stranke umjerenih programa doživjele značajan pad. Uostalom, tada je SDP imao dva saborska zastupnika, a većina onih koji se nisu željeli opredijeliti ni za SDP, ni za HDZ, bili su u HSLS-u, koji je bio rasadište kadrova za druge stranke. Ciklusi se u politici mijenjaju pa će se tako i liberalna ideja vratiti onamo kamo pripada, iako je ona uvijek značajna i prisutna te zanimljiva kako onima s lijeva, tako i onima s desna.

IDS i HNS ušli su u pakt sa SDP-om, HSS i vaša stranka u koaliciji su sa HDZ-om. Jesu li to dugoročno zacementiran politički odnos snaga?

– O tome kakvi će biti politički odnosi na neki dulji rok odlučivat će novo vodstvo HSLS-a koje će biti izabrano u studenom. Ali ponovit ću da je HSLS stabilan koalicijski partner i sigurno nećemo okrenuti leđa našim partnerima u Vladi. Mi nismo stranka koja bježi u krizi i posebno nam je drago što se naše ideje i prijedlozi probijaju u javnost i dobivaju potporu. Što će biti na idućim izborima još je prerano govoriti, i s moje bi strane, budući da napuštam predsjedničko mjesto, bilo i neozbiljno.

Upravo iz redova vaše stranke najžešće se lobira za opciju Trećeg puta. Ideja o savezu stranaka centra (HNS-a, HSLS-a, IDS-a) redovito se javi pred izbore, ali uredno propadne još prije sastavljanja izbornih lista. Jeste li vi zato da se pokuša još jednom?

– O tome će odlučivati novo vodstvo. Stranke centra zaista možda nemaju velik izborni postotak, ali imamo koalicijski potencijal, a koalicije su budućnosti i to predizborne, a ne smao postizborne.

Ostajete li u Vladi i nakon odlaska s čela HSLS-a?

– Moj odlazak s predsjedničkog mjesta u HSLS-u nema veze s mjestom potpredsjednice Vlade.

Kako ste zadovoljni položajem HSLS-a unutar Vlade i koalicije i svojim položajem kao potpredsjednice?

– Zadovoljna sam, jer smo do sada nailazili na uvažavanje naših prijedloga od strane partnera u HDZ-u i HSS-u. Dolaskom nove premijerke, ja sam preuzela i dio poslova koji su do tada bili u njezinoj ingerenciji, čime sam dobila još širi krug djelovanja. Ideje HSLS-a se u zadnje vrijeme čuju sve glasnije.

Kažete da imate potporu za vaše prijedloge, a od dva najvažnija HSLS-ova projekta iz koalicijskog sporazuma – fiskalne decentralizacije i minimalne mirovine – još nema ništa. Koji su motivi HSLS-a za ostanak u vlasti ako se vaši projekti ne realiziraju?

– Da bi se došlo do najniže mirovine najprije je potrebno urediti sustav najniže plaće. U međuvremenu svjedoci smo da se sve promijenilo, od političke situacije do globalne krize i recesije. U vrijeme stvaranja koalicijskog programa, ovakve promjene nisu se naslućivale. Što se tiče fiskalne decentralizacije, mogli ste vidjeti da upravo HSLS pokreće pitanje o teritorijalnom preustroju i preispitivanju broja općina i gradova, kao jednoj od značajnih mjera štednje. Uz to, koalicijski ciljevi zacrtani su na rok od četiri godine, a sada će biti tek dvije godine od formiranja ove Vlade.

U javnosti rezultati vašeg rada nisu pretjerano zamijećeni, čime se bavite u Vladi?

– Ne bih se složila s takvom paušalnom ocjenom – moji su rezultati zamijećeni, iako je nezahvalno da ja sama o tome govorim. Možda da krenem od posljednjeg aktualnog pitanja, Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, za kojega je upravo HSLS prvi javno rekao da nije dobar. Zar nismo time inicirali široku javnu raspravu, konzultirali struku i otvorili važno pitanje, tim više što je riječ o organskom zakonu? Podsjetit ću i da je nakon deset godina riješen problem tvrtke Mungos koja se bavi razminiranjem. Mungosi su često bili u prosvjedima, a danas su konsolidirana tvrtka, spremna za tržište i konkurentna. Također, posjetila sam i hrvatske vojnike u misijama NATO-a u Afganistanu i Čadu, radim i na projektima razvoja hrvatskog gospodarstva u NATO savezu. Dalje, što je s izmjenama Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, oko kojega se podiglo toliko prašine? A upravo smo oko tog problema dobili i podršku relevantnih ljudi, stručnjaka i udruga navijača. Smatram da je javnost jako dobro percipirala što radim kao potpredsjednica Vlade i kako HSLS sudjeluje u izvršnoj vlasti.

Ali nije dovoljno samo otvoriti neko pitanje. Kako vas kao liberalku mogu zadovoljiti izmjene Zakona o medicinskoj oplodnji u kojima i dalje stoji zabrana zamrzavanja zametaka što znatno smanjuje učinkovitost oplodnje i čini postupak znatno dužim i bolnijim za žene?

– Jedina sam na Vladi bila protiv tog Zakona i prvi i drugi put. Naši zastupnici neće glasati za takav zakon. Borit ćemo se do kraja, svim dopuštenim političkim metodama, da Zakon ne bude takav.

Ima li nova premijerka vašu potporu za rezove koji će uslijediti u proračunu 2010?

– Apsolutno ima. Dapače, osobno sam se na sjednici Vlade založila i za drastičnije poteze koji će rezultirati bržim oporavkom iz krize u kojoj je Hrvatska. Rezovi su nužni.

Podržavate li krizni porez?

– Svjesni smo da je to nepopularan potez, jer svako diranje u novčanike građana u ovim teškim vremenima nije ugodno. Međutim, upozoravali smo na to da teret krize ne smije pasti isključivo na one s najnižim primanjima i tražili oporezivanje dividendi i onih s većim primanjima.

Smatrate li da će Vlada izdržati do kraja mandata?

– Uvjerena sam u stabilnost ove Vlade i redovne parlamentarne izbore.

Tko je bolji premijer, Sanader ili Kosor?

– Njihovi su stilovi različiti i teško ih je uspoređivati, ali kod svih teških odluka spremna sam podržati premijerku.

Treba li objaviti registar branitelja?

– To je pitanje potrebno otvoriti, ali u skladu s postojećim zakonima i u dogovoru s braniteljskim udrugama.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr